Kad se priča o sigurnosti u cestovnom prijevozu, većina odmah pomisli na tehnički ispravna vozila, prometne propise ili pravilno osiguranu robu. No jedan od najvećih rizika krije se iznutra – u samom vozaču. Umor, stres i problemi sa spavanjem, poput apneje, često se podcjenjuju, a zapravo su među najčešćim uzrocima nesreća na cestama.
Umor, neprijatelj koji dolazi tiho
Profesionalni vozači znaju što znači provesti sate i sate za volanom. Nakon nekog vremena, čak i najiskusniji počnu osjećati pad koncentracije. Ono što je najopasnije jest da umor ne dolazi naglo – on se polako uvlači, a vozač često misli da ga može ignorirati. “Još malo, samo još ova dionica”, tipična je misao mnogih na cesti.
Ali mozak ne vara. Kad umor preuzme kontrolu, vrijeme reakcije postaje duže, a rizik od pogreške raste. U praksi, to znači da vozač koji je samo nekoliko sekundi “odsutan” može prijeći desetke metara bez stvarne kontrole nad vozilom.
Zanimljivi primjer: vožnja duže od 2–3 sata noću utječe na vozača slično kao vožnja pod utjecajem alkohola. Nakon četiri i pol sata noćne vožnje, pad performansi odgovara koncentraciji od čak 0.1 ‰ alkohola u krvi (WIRED).
Stres, nevidljiv suputnik
Stres je možda još opasniji jer ga ne vidimo odmah. Rokovi, gužve na granicama, pritisak dispečera, kašnjenja… sve to stvara teret u glavi vozača. Tijelo na stres reagira ubrzanim pulsom, napetošću i nervozom, a vozač ponekad i ne primjećuje da zbog toga vozi agresivnije ili donosi lošije odluke.
Kada se stres gomila danima i tjednima, on ne utječe samo na vožnju, nego i na zdravlje. Kronični stres može dovesti do visokog tlaka, problema sa srcem i još većeg umora. I tu se stvara začarani krug: stres dovodi do nesanice, nesanica do umora, a umor do nesigurne vožnje.
Apneja, bolest koja se često ne prepoznaje
Posebna pažnja treba se posvetiti opstruktivnoj apneji u snu (OSA). Mnogi profesionalni vozači pate od nje, a da toga nisu svjesni. Tijekom noći, apneja uzrokuje prekide disanja, fragmentirani san i smanjenu budnost.
Rezultat? Vozač se probudi misleći da je odmoran, ali koncentracija i refleksi su mu narušeni. Stručne studije pokazuju da osobe s OSA imaju 6 puta veći rizik sudara u usporedbi s vozačima bez tog poremećaja (Mobility & Transport – Road Safety). Također, vozači koji ne kontroliraju OSA imaju pet puta veći rizik od ozbiljne nesreće nego oni koji se liječe (CPAP terapija) (aasm.org).
Prema podacima, čak 28 % profesionalnih vozača ima neki oblik OSA, a liječenje značajno smanjuje rizik nesreća (Wikipedia).
Kako se boriti protiv tih rizika?
Prvi korak je priznati problem. Vozači često znaju reći: “Meni ne treba odmor, navikao sam.” No istina je da nitko nije imun na umor i stres. Odmor, kvalitetan san i redoviti liječnički pregledi nisu luksuz – oni su osnovni alat sigurnosti, baš kao i kočnice na kamionu.
Tvrtke također imaju veliku ulogu. Kada dispečer planira rute s dovoljno vremena za odmor i kada poslodavac ozbiljno shvaća zdravstvene probleme vozača, onda sigurnost postaje zajednička odgovornost.
Prepoznati kada je vrijeme za pauzu, potražiti pomoć kod problema sa spavanjem i ne dopustiti da stres preuzme volan – to su koraci koji spašavaju živote.
Postani član udruge Convoy, najveće zajednice profesionalnih vozača u Hrvatskoj, i doprinesi našem cilju poboljšanja sigurnosti i razmjene vrijednih informacija među vozačima.
Imaš ideju za temu na web stranici? Javi nam se putem kontakt forme i podijeli svoje prijedloge kako bismo zajedno unaprijedili našu web stranicu i osigurali sadržaj koji je relevantan i koristan za naše članove i posjetitelje.
